Pređi na sadržaj

Tržišta između inflacije i geopolitičke nestabilnosti

Tržišta kapitala su prošle nedelje ponovo obeležila visoka kolebanja. Rastući prinosi obveznica, podstaknuti strahovima od više inflacije, u početku su izazvali pad cena akcija, ali se raspoloženje do kraja nedelje poboljšalo, jer su investitori uz niže cene nafte gajili nadu u skoro rešenje sukoba na Bliskom istoku.

INDEKS

Profitabilnost u poslednjoj nedelji*

(15.05.2026–22.05.2026)

Profitabilnost ove godine*
(31.12.2025– 22.05.2026)

MSCI World

+1,48%

+10,40%

SAD - S&P 500

+1,08%

+10,87%

Evropa - DJ STOXX 600

+3,22%

+7,70%

Japan - Topix

+0,60%

+14,69%

Tržišta u razvoju –

MSCI Emerging markets

+1,28%

+22,25%

*uključujući dividende konvertovane u EUR

  Izvor: Bloomberg

Glavni američki berzanski indeksi završili su nedelju u plusu, pri čemu je indeks Dow Jones Industrial Average dostigao novu rekordnu vrednost, dok je glavni indeks S&P 500 zabeležio već osmi uzastopni nedeljni rast, što je najduži niz od 2023. godine. Nakon volatilnog početka nedelje, raspoloženje se poboljšalo jer je prevladalo oduševljenje akcijama povezanim sa veštačkom inteligencijom. Kompanija S&P Global je u četvrtak objavila majske podatke indeksa menadžera nabavke (PMI), koji pokazuju mešovitu sliku. Kompozitni PMI indeks ekonomske aktivnosti ostao je nepromenjen na 51,7, dok se aktivnost u proizvodnom sektoru pojačala (55,3), a aktivnost u sektoru usluga se blago smirila (50,9).

 

Nvidia je ponovo oduševila. Proizvođač čipova objavio je kvartalne prihode u visini od 81 milijardu američkih dolara – već četrnaesti uzastopni rekord, i to znatno iznad očekivanja analitičara. To je ohrabrujuća vest za sve koji brinu da bi talas ulaganja u veštačku inteligenciju mogao da se smiri, jer potražnja za Nvidijinim čipovima ostaje izuzetno snažna. Ipak, dobri rezultati nisu se odrazili na cenu akcija. Nakon dve godine izuzetnog rasta vrednosti akcija, tržište od Nvidie očigledno očekuje više od samih rezultata u skladu sa veoma visokim očekivanjima. SpaceX se u međuvremenu još malo približio berzi. Kompanija Elona Maska, koja se bavi lansiranjem raketa i satelita, podnela je dokumentaciju za prvu javnu ponudu akcija (IPO), koja bi mogla da vrednuje kompaniju na oko 2 biliona dolara i donese oko 75 milijardi dolara svežeg kapitala. To bi sa velikom razlikom predstavljalo najveću berzansku kotaciju u istoriji. Dokumentacija je otkrila i finansijske podatke kompanije: prihodi su prošle godine premašili 18 milijardi dolara, pri čemu je više od polovine dolazilo od internet usluge Starlink. Uprkos tome, SpaceX je ostvario skoro 5 milijardi dolara gubitka, ali ne zbog raketnog poslovanja, već zbog Maskovog sporednog projekta xAI, kompanije za veštačku inteligenciju koju je SpaceX preuzeo u februaru.

 

Evropska komisija je snizila prognozu privrednog rasta za evrozonu, navodeći kao glavne razloge ‘veliki energetski šok’ i već nestabilno geopolitičko i trgovinsko okruženje. Sada očekuje da će bruto domaći proizvod (BDP) u 2026. godini porasti za 0,9 %, što je manje od rasta od 1,4 % ostvarenog u 2025. i niže od prethodne prognoze od 1,2 %. Komisija je istovremeno ažurirala i prognozu inflacije za 2026. na 3 %, što je znatno iznad ranije očekivanih 1,9 %. Cene proizvođača u Nemačkoj su u aprilu porasle za 1,7 %, što predstavlja najviši nivo od maja 2023. Rast su najviše podstakle više cene energije, metala i đubriva. Povećane su i cene investicionih dobara, posebno mašina. U međuvremenu se trgovinski suficit u evrozoni smanjio na 7,8 milijardi evra, što je znatno manje u odnosu na 34,1 milijardu evra iz prošle godine. Uprkos negativnim vestima, vrednost panevropskog berzanskog indeksa STOXX Europe 600 se u protekloj nedelji povećala za više od 3 %, zahvaljujući očekivanjima o skorom okončanju sukoba na Bliskom istoku.

 

Makroekonomski podaci iz aprila u Kini ponovo su pojačali zabrinutost u vezi sa privrednim rastom. Industrijska proizvodnja je na godišnjem nivou porasla za 4,1 %, što je manje od rasta od 5,7 % u martu. Maloprodaja se povećala za samo 0,2 % na godišnjem nivou, što je znatno manje od martovskog rasta od 1,7 % i predstavlja najslabiji rast od kraja 2022. godine. Investicije u osnovna sredstva su se u periodu od januara do aprila smanjile za 1,6 %, što dodatno naglašava trajnu slabost sektora nekretnina i jača očekivanja analitičara da će vlasti uvesti dodatne ciljane stimulativne mere.

 

 

 

 

Autor članka

 

Rok Vrčovnik

Upravitelj imovine

Poslednje analize tržišta

Ljubazno vas pozivamo da pročitate naše publikacije, u kojima komentarišemo i analiziramo aktuelna zbivanja na tržištima kapitala.

11.05.2026

Berzanska tržišta dostižu rekorde pred kraj uspešne sezone objave rezultata

Pročitajte više