Stolica Jeromea Povll-a se sve više trese

25.04.2025.

Skraćena praznična nedelja završila je sa mešovitim rezultatima na tržištima kapitala. Indeksi manjih kompanija, S&P MidCap 400 i Russell 2000, zabeležili su rast, dok su glavni indeksi velikih kompanija - Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq, zatvorili nedelju u crvenom. Kompanije iz sektora informacionih tehnologija ponovo su se našle pod pritiskom, jer američka vlada namerava da uvede dodatna ograničenja na izvoz čipova u Kinu.

INDEKS

Profitabilnost u poslednjoj nedelji*

(11.04.2025 – 18.04.2025 )

Profitabilnost ove godine*
(31.12.2024– 18.04.2025)

MSCI World

-0,63%

-14,49%

SAD - S&P 500

-1,88%

-17,79%

Evropa - DJ STOXX 600

+4,11%

+0,77%

Japan - Topix

+4,07%

-6,31%

Tržišta u razvoju - MSCI Emerging markets

*uključujući dividende konvertovane u EUR

Izvor: Bloomberg

+1,50%

-9,06%

 

Prošle nedelje, sektor informacionih tehnologija doživeo je značajnu korekciju, jer su investitori reagovali na najavu američke administracije o novim ograničenjima izvoza u industriji poluprovodnika namenjenoj Kini. Ovo predstavlja novo poglavlje u sve zategnutijim trgovinskim odnosima između dve najveće svetske ekonomije.  Akcije vodećih poluprovodničkih kompanija, poput NVIDIA i AMD, kao i firmi povezanih sa veštačkom inteligencijom, bile su među najteže pogođenima, beležeći pad vrednosti nakon objave vesti. Akcije Nvidije pale su za 1% u četvrtak, nakon što su prethodno zabeležile pad od skoro 7% u sredu. Kompanija je najavila da će zbog ograničenja na izvoz svojih H20 čipova u Kinu morati da smanji prihod za 5,5 milijardi dolara u tekućem kvartalu. Bela kuća je uvela ova nova ograničenja kako bi sprečila upotrebu čipova za izgradnju superračunara u Pekingu, što je iznenadilo investitore. Ovi čipovi su bili manje moćni od prethodnih modela i posebno prilagođeni postojećim pravilima Bajdenove administracije.

Predsednik Donald Tramp poslednjih dana ponovo je izrazio nezadovoljstvo monetarnom politikom američkih Federalnih rezervi (Fed), tvrdeći da previše sporo smanjuju kamatne stope. Fed je završio 2024. godinu sa tri uzastopna smanjenja kamatnih stopa, nakon čega je pauzirao dalje akcije. Tramp sada zahteva hitnu intervenciju u vezi sa kamatnim stopama, čak i pominjući mogućnost otpuštanja predsednika Feda, Jeromea Povella. Ova kritika nastavak je tenzija koje je Tramp imao sa Fed-om tokom svog prvog mandata, uprkos tome što je upravo on imenovao Povella za predsednika centralne banke 2018. godine. U četvrtak je Tramp direktno nagovestio da ima ovlašćenje da ukloni Povella sa njegove pozicije, što je dodatno produbilo negativno raspoloženje među investitorima u već neizvesnom ekonomskom periodu.

Panevropski indeks STOXX 600 zabeležio je rast od 4,11% tokom protekle nedelje, delimično nadoknadivši gubitke od početka aprila. Na pozitivno raspoloženje investitora uticala je odluka predsednika Trumpa da odloži povećanje tarifa, kao i signal Evropske centralne banke (ECB) o mogućem daljem smanjenju kamatnih stopa. ECB je, kako se i očekivalo, ponovo smanjila ključnu stopu na depozite za 0,25 procentnih poena, na 2,25%. Zvaničnici ECB-a naglašavaju da će se odluke donositi postepeno, na osnovu makroekonomskih podataka, uz pristup bez obavezivanja na unapred određene scenarije kamatnih stopa. Iako ECB ocenjuje da inflacija ide ka željenom scenariju, zabrinutost ostaje zbog slabijih ekonomskih izgleda izazvanih neizvesnostima oko trgovinske politike.

Kineski zavod za statistiku saopštio je u sredu da je bruto domaći proizvod (BDP) porastao za 5,4% u prvom kvartalu u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Iako je rast premašio očekivanja, nije doneo značajno olakšanje kreatorima ekonomske politike. Razlog leži u činjenici da je ovaj rast uglavnom rezultat ubrzanih isporuka kupaca koji su želeli da izbegnu povećanja cena, a ostvaren je pre uvođenja strožih američkih tarifa. Analitičari procenjuju da će efekti novih američkih carina na kinesku ekonomiju postati očigledniji u narednim mesecima, s obzirom na to da je nova američka administracija povećala tarife na većinu kineske robe čak do 145%.                                                                         

                                                                                                                              Autor članka
Ven Florjančić
Portfolio menadzer
NLB Skladi, Tivolska cesta 48, 1000 Ljubljana