13.01.2026.
Prva puna trgovačka nedelja nove godine je, uprkos intenzivnim geopolitičkim događajima, donela rast većine svetskih berzanskih indeksa. Uprkos dinamičnim geopolitičkim dešavanjima, na tržištima sirovina su se nastavili već prisutni trendovi. Cena nafte je blago pala, dok su plemeniti metali dobili na vrednosti.
|
INDEKS |
Profitabilnost u poslednjoj nedelji* (02.01.2026– 09.01.2026) |
Profitabilnost ove godine* |
|
MSCI World |
+2,36% |
+2,75% |
|
SAD - S&P 500 |
+2,45% |
+2,71% |
|
Evropa - DJ STOXX 600 |
+2,28% |
+2,96% |
|
Japan - Topix |
+3,06% |
+3,06% |
|
Tržišta u razvoju – MSCI Emerging markets |
+2,48% |
+4,37% |
*uključujući dividende konvertovane u EUR
Izvor: Bloomberg
Nedeljne makroekonomske objave u SAD donele su mešovitu sliku. Objavljen je tzv. PMI indeks (indeks menadžera nabavke) koji meri aktivnost proizvodnih kompanija. Iznosio je 47,9, što je najniža vrednost od oktobra 2024. godine i ukazuje na smanjenje proizvodnje. Prema odgovorima menadžera nabavki koji su učestvovali u istraživanju, glavni razlozi za slabiju aktivnost su viši troškovi sirovina, koji su i dalje povezani sa uvođenjem carina.
Mnogo bolji je bio PMI koji se odnosi na usluge: dostigao je 54,4 što ukazuje na rast obima usluga. Na tržištu rada pažnja je bila usmerena na podatak o broju raspoloživih radnih mesta (JOLTS), koji je iznosio 7,146 miliona, što je bilo manje od očekivanja, kao i na izveštaj o novostvorenim radnim mestima u decembru,i taj podatak je bio slabiji od prognoza. Podaci sa tržišta rada su važni jer utiču na očekivanja investitora u vezi sa budućim smanjenjem kamatnih stopa od strane centralne banke. U tehnološkom svetu odjeknuo je događaj CES 2026, gde su kompanije predstavile novitete iz oblasti elektronike, namenjene kako krajnjim korisnicima, tako i preduzećima. Veliku pažnju privukao je snažniji čip proizvođača AMD, namenjen primeni u oblasti veštačke inteligencije. U energetskom sektoru akcije naftnih kompanija reagovale su na vesti povezane sa Venecuelom, kao i na očekivanja lakšeg pristupa nafti i povećanja ponude. Akcije kompanija koje posluju u Venecueli su porasle, primer je Chevron. Akcije naftnih kompanija koje su manje izložene Venecueli kretale su se mešovito, jer bi dodatna ponuda nafte iz Venecuele mogla doprineti višku na tržištu i time nižim cenama. Sa rastom geopolitičke neizvesnosti nastavile su da rastu i cene zlata i srebra. Veća kolebanja bila su prisutna i kod akcija kompanija koje se bave izgradnjom nekretnina. Američka administracija je objavila da će ograničiti kupovinu nekretnina od strane investicionih kompanija, što je izazvalo pad cena akcija. Ubrzo nakon toga saopštili su i da će država otkupiti hipotekarno podržane obveznice u vrednosti od 200 milijardi dolara i na taj način pokušati da smanji kamatne stope na hipotekarne kredite. Kursevi pomenutih akcija su se posledično vratili približno na početne nivoe.
U Evropi je na makroekonomskom planu ključna bila objava inflacije u evrozoni za decembar 2025, koja je na godišnjem nivou iznosila tačno 2 %, što je u skladu sa ciljem Evropske centralne banke. Ovaj podatak je pozitivan jer monetarnoj politici daje više prostora za manevrisanje ukoliko bi bilo potrebno smanjenje kamatnih stopa. Relativno ohrabrujući su bili i signali iz industrije. Tako je italijanski PMI indeks ostao nešto iznad vrednosti 50, što ukazuje na rast. Ohrabrujući su bili i podaci o nemačkoj industrijskoj proizvodnji, koja je pokazala rast već treći mesec zaredom. U korporativnom svetu u centru pažnje bila je vest o ranim pregovorima o spajanju kompanija Glencore i Rio Tinto, što je podiglo akcije Glencorea i otvorilo raspravu o potencijalno najvećoj rudarskoj kompaniji. Nakon 25 godina pregovora, zemlje EU su potvrdile sporazum sa trgovinskim blokom Mercosur, koji uključuje četiri južnoameričke države. Time je formirana najveća zona slobodne trgovine na svetu, što donosi nove prilike za kompanije. Sporazumom se ukidaju carine na oko 90 % međusobne trgovine.
U Aziji je u Japanu centralna banka najavila nastavak povećanja kamatnih stopa, u skladu sa očekivanjima o nešto višoj inflaciji i bržem privrednom rastu. Uprkos najavi, japanski jen je u poslednjim nedeljama blago oslabio u odnosu na američki dolar, što je podržalo akcije japanskih izvoznika. Pozitivno su iznenadili i podaci o potrošnji domaćinstava, koja je porasla više od očekivanja. U Kini su se dobro pokazale tehnološke akcije, jer se i tamo pojačao optimizam u vezi sa rastom ulaganja u veštačku inteligenciju.
Autor članka
Matej Gosar
Upravitelj imovine