10.02.2026.
Tokom protekle nedelje došlo je do značajnog preusmeravanja kapitala iz tehnoloških akcija ka drugim sektorima,jer su investitori prilagodili očekivanja u vezi sa profitabilnošću ulaganja u veštačku inteligenciju i njenim potencijalno negativnim efektima na poslovanje kompanija iz sektora softvera. Istovremeno, povećana neizvesnost podstakla je veću volatilnost na tržištu sirovina, gde su pod pritiskom bili pre svega srebro i zlato.
|
INDEKS |
Profitabilnost u poslednjoj nedelji* (30.01.2026– 06.02.2026) |
Profitabilnost ove godine* |
|
MSCI World |
+0,50% |
+1,59% |
|
SAD - S&P 500 |
+0,37% |
+0,66% |
|
Evropa - DJ STOXX 600 |
+1,01% |
+4,27% |
|
Japan - Topix |
+2,47% |
+7,46% |
|
Tržišta u razvoju – MSCI Emerging markets |
-0,95% |
+6,59% |
*uključujući dividende konvertovane u EUR
Izvor: Bloomberg
Prošle nedelje investitori su bili svedoci visoke volatilnosti. Na početku nedelje nastavila se rasprodaja na tržištu plemenitih metala, pri čemu je najviše bilo pogođeno srebro. Cena ove sirovine imala je ove godine zaista velike oscilacije – od početka godine cena u dolarima prvo je porasla za čak 65 %, a zatim je krajem januara počela naglo da pada.
Nedelju je cena srebra završila oko 35 % ispod maksimuma vrednosti i za sedam dana izgubila čak 8,91 %. Slično, ali manje naglašeno, kretala se i cena zlata. Ona je u prošloj nedelji merena u dolarima porasla za 1,53 %, ali je i dalje 10,5 % ispod maksimuma. Burna nedelja zabeležena je i na tržištu nafte. U ponedeljak je njena cena pala za 4 %, nakon što je američki predsednik Donald Tramp najavio pregovore sa iranskim režimom. Dodatne komplikacije su zatim brzo pogurale cenu nafte naviše, ali je nedelju ipak završila oko 2 % niže nego što je počela.
Živo je bilo i na tržištima akcija. U SAD su zabrinutost zbog obimnih kapitalnih izdataka, sumnje u monetizaciju veštačke inteligencije i njen potencijalno razorni uticaj na postojeće poslovne modele izazvali premeštanje kapitala iz akcija tehnoloških giganata u druge sektore, zbog čega su velika tehnološka preduzeća zabeležila najslablju nedelju od novembra prošle godine. Američki tehnološki indeks NASDAQ 100 je do četvrtka, mereno u evrima, pao za 3,35 %. U petak smo, međutim, bili svedoci manjeg preokreta, jer su se investitori ponovo vratili u tehnološke akcije, pa je NASDAQ 100 tog dana porastao za 2 %. Rotacija iz tehnoloških akcija donela je bolje prinose drugim delovima tržišta. To su pre svega bile akcije manjih i cikličnih kompanija. Indeks koji prati manja američka preduzeća u nedelji je porastao za 4,42 %, a istakli su se i sektori maloprodaje (+8,57 %), energetike (+4,71 %) i transporta (+6,05 %).
Nedelju je obeležilo i objavljivanje poslovnih rezultata tehnoloških giganata, među kojima su se istakli Alphabet, AMD i Amazon. Svima je zajedničko bilo najavljivanje velikih budućih investicija u razvoj veštačke inteligencije. Dok su investitori u prethodnim kvartalima takve najave dočekivali pozitivno, ovoga puta bili su znatno skeptičniji. Akcije pomenutih kompanija su zato nedelju završile u minusu (AMD–11,55 %; Alphabet–4,04 %; Amazon–11,71 %).
Investitore su razočarili i podaci sa makroekonomskog kalendara, jer je ADP izvestio o samo 22.000 novih radnih mesta u privatnom sektoru, što je znatno ispod očekivanja koja su iznosila 45.000. Ukupno je u 2025. godini stvoreno 398.000 novih radnih mesta, što je znatno manje od 771.000 u 2024. godini.
Manje potrese su doživela i evropska tržišta akcija, koja nisu izbegla rasprodaju započetu na američkim tržištima. Akciju danskog preduzeća Novo Nordisk dodatno je pogodilo upozorenje predsednika uprave, koji je investitore obavestio da kompanija u 2026. godini očekuje pad prihoda. Cena akcije je zato u sredu ujutru pala za čak 17 %, a tokom cele nedelje izgubila oko 20 %.
Ni azijska tržišta nisu izbegla rasprodaju tehnoloških akcija. Korejski tehnološki indeks je pao za 4,34 %, a kineski za 7,22 %. Bolje su prošle indijske akcije. U utorak je glavni indijski indeks Nifty 50 skočio za 5 %, nakon što je Indija, posle uspešnog dogovora sa Evropskom unijom, potpisala sporazum i sa SAD. Indeks je tokom cele nedelje dobio 3,18 % na vrednosti.
Japanski indeks Nikkei 225 je u nedelji, mereno u evrima, porastao za 0,52 %, pre svega zbog pozitivnih očekivanja u vezi sa ishodom parlamentarnih izbora za donji dom, gde se aktuelnoj premijerki Sanae Takaichi predviđa većina.
Autor članka
Miha Jazbec
Finansijski analitičar