Crno zlato ostaje u centru pažnje

18.03.2026.

Protekle nedelje na svetskim finansijskim tržištima nije bilo većih oscilacija, ali su oči investitora bile uprte u dešavanja na Bliskom istoku, gde se geopolitičke prilike zaoštravaju. Cena nafte ostaje povišena zbog povećane zabrinutosti u vezi sa mogućim poremećajima u globalnom snabdevanju energijom, što dodatno povećava rizike od ponovnih inflatornih pritisaka.

INDEKS

Profitabilnost u poslednjoj nedelji*

(06.03.2026– 13.03.2026)

Profitabilnost ove godine*
(31.12.2025– 13.03.2026)

MSCI World

-0,37%

+0,52%

SAD - S&P 500

-0,23%

-0,36%

Evropa - DJ STOXX 600

-0,29%

+1,02%

Japan - Topix

-2,15%

+7,20%

Tržišta u razvoju –

MSCI Emerging markets

-0,64%

+7,57%

*uključujući dividende konvertovane u EUR

  Izvor: Bloomberg

 

Države članice Međunarodne agencije za energiju (IEA) jednoglasno su odlučile da na tržište puste oko 400 miliona barela nafte iz strateških rezervi, kako bi ublažile šok na energetskim tržištima nakon izbijanja rata sa Iranom i gotovo potpune blokade saobraćaja kroz Ormuski  moreuz. Radi se o najvećem oslobađanju zaliha od osnivanja agencije 1974. godine i više nego dvostruko većem od dosadašnjeg rekorda iz početka rata u Ukrajini.

Članice IEA zajedno raspolažu sa više od 1,2 milijarde barela državnih rezervi, dok dodatnih 600 miliona barela imaju kompanije u okviru obaveznih industrijskih zaliha. Oslobađanje će se odvijati postepeno, pri čemu će države obim prilagođavati uslovima na tržištu i sopstvenim energetskim potrebama. Za sada je mera imala ograničen uticaj na cenu nafte, koja se u protekloj nedelji kretala između 90 i 98 dolara po barelu. Vozači i vozačice u Srbiji mogu biti donekle mirni, jer je vlada smanjenjem akciza na goriva ublažila poskupljenja benzina, dizela i lož-ulja.

Američki tehnološki gigant Oracle premašio je očekivanja analitičara u vezi sa poslovanjem u trećem kvartalu. Dobit je iznosila 1,79 dolara po akciji (očekivano 1,70 dolara), dok su prihodi dostigli 17,19 milijardi dolara, što je takođe iznad prognoza. Pre godinu dana kompanija je ostvarila 14,1 milijardu dolara prihoda i 1,47 dolara dobiti po akciji. Obim već zaključenih, ali još neispunjenih ugovora povećan je na godišnjem nivou za 325 %, na 553 milijarde dolara, što ukazuje na snažan izvor budućeg rasta. Oracle se sve više pozicionira kao konkurent Amazonu i Microsoftu u oblasti cloud poslovanja. Istovremeno, kompanija ubrzava optimizaciju troškova i najavila je dodatno smanjenje broja zaposlenih, jer veštačka inteligencija omogućava razvoj softvera sa manjim brojem programera. Cena akcije je nakon objave snažnih poslovnih rezultata skočila za više od 9 %, ali uprkos snažnom oporavku u poslednjoj nedelji, ovogodišnji prinos akcije je i dalje negativan (-20 %, mereno u dolarima).

Iz kompanije Adobe, koja poput Oracle-a posluje u sektoru informacionih tehnologija, saopšteno je da će izvršni direktor Shantanu Narayen odstupiti sa funkcije nakon što kompanija imenuje njegovog naslednika. Narayen, koji vodi Adobe od 2007. godine, potom će ostati predsednik upravnog odbora kompanije koja razvija softver za dizajn. Cena akcija Adobe-a se u produženom trgovanju u petak smanjila za oko 7 %, dok je ove godine izgubila približno 29 % vrednosti, što je deo šireg pada cena akcija u sektoru softvera, podstaknutog zabrinutošću investitora zbog uticaja veštačke inteligencije na buduće poslovanje kompanija.

Uprkos tome što je tokom protekle nedelje većina pažnje bila usmerena na Bliski istok i s tim povezanu cenu nafte, učesnici na berzanskim tržištima pratili su i poslovne rezultate kompanija, kao i stanje u bankarskom sektoru. Investitore, između ostalog, sve više brine i izloženost banaka privatnom dugu – segmentu koji se suočava sa povlačenjem investitora iz alternativnih fondova, sve strožim proverama kreditnih standarda, kao i posledicama veštačke inteligencije za pojedine zajmoprimce.

 

Autor članka
Matic Volf
Samostalni Upravitelj imovine