01.04.2025.
Carine u SAD su ponovo u centru pažnje. Ovog puta je američki predsednik Donald Tramp uveo 25% uvozne carine na automobile i delove, što je negativno uticalo na berze u SAD, Evropi i Japanu. U međuvremenu, proizvodna aktivnost u Evropi raste, a cena zlata je dostigla nove rekorde.
INDEKS |
Profitabilnost u poslednjoj nedelji* (21.03.2025 – 28.03.2025 ) |
Profitabilnost ove godine* |
MSCI World |
-1,36% |
-5,82% |
SAD - S&P 500 |
-1,489 |
-8,95% |
Evropa - DJ STOXX 600 |
-1,16% |
+7,52% |
Japan - Topix |
-1,06% |
+0,80% |
Tržišta u razvoju – MSCI Emerging markets |
-0,83% |
+0,25% |
*uključujući dividende konvertovane u evrima.
Izvor: Bloomberg
U protekloj nedelji vrednosti američkih akcija su u proseku opale, pre svega zbog uvođenja novih carina od strane Trumpove administracije, rastućih inflatornih pritisaka i opšte nesigurnosti u vezi sa budućim ekonomskim merama u SAD. Trump je prošle nedelje najavio 25% uvozne carine na sve automobile koji nisu proizvedeni u SAD. Time želi da podstakne kompanije da proizvodnju automobila presele u SAD i tako ojačaju domaću ekonomiju. Međutim, investitori generalno nisu naklonjeni carinama, jer obično postižu suprotan efekat, odnosno cene proizvoda se povećavaju, a proizvodnja opada. Najviše automobila u SAD dolazi iz Meksika, slede Japan, Kanada, Južna Koreja i Nemačka.
Dodatni negativan signal bilo je objavljivanje podataka o inflaciji. Godišnja stopa inflacije u februaru iznosila je 2,5%, dok je bazna inflacija (isključujući hranu i energiju) skočila sa 2,7% na 2,8%, što je znatno iznad cilja američkih Federalnih rezervi od 2%. Iako tržište trenutno još uvek očekuje da će Fed ove godine dva puta smanjiti kamatnu stopu, dalji inflatorni pritisci bi mogli ograničiti obim smanjenja. To bi moglo predstavljati problem za američku administraciju, jer ove godine dospeva veliki deo državnog duga koji će morati da se refinansira, a visoke kamatne stope znače i veće troškove duga. Ni objava indeksa potrošačkog poverenja, koji izračunava Conference Board, nije donela optimizam. U martu je indeks pao za 7,2 poena na 92,9, dok se indeks očekivanja potrošača smanjio za čak 9,6 poena, na 65,2, što je najniža vrednost u poslednjih 12 godina. Vrednosti ispod 80 često ukazuju na nadolazeću recesiju. Na probleme u proizvodnom sektoru ukazao je i pad PMI indeksa, koji izračunava S&P Global – sa 52,7 na 49,8. Vrednosti ispod 50 znače da se proizvodna aktivnost smanjuje. S druge strane, sektor usluga je pokazao više vitalnosti; PMI indeks je dostigao tromesečni vrh od 54,3.
Evropski berzanski indeksi takođe su prošle nedelje završili na negativnoj teritoriji. Glavni razlog ostaju američke tarife na automobile, jer SAD predstavljaju ključno izvozno tržište za evropsku automobilsku industriju. Neizvesnost dodatno produbljuje nejasan pravac ekonomskih politika najvećeg evropskog trgovinskog partnera – SAD. S druge strane, neki makroekonomski podaci u Evropi su ipak ohrabrujući. PMI indeks proizvodnje u evrozoni je u martu porastao na 48,7, što je najviši nivo u poslednjih 26 meseci i treći uzastopni mesec rasta. U Nemačkoj su kompanije pokazale više optimizma, što se vidi u poboljšanju indeksa poslovne klime, koji izračunava institut IFO – koji je porastao sa 85,3 na 86,7.
Američke tarife za automobile takođe su pogodile Japan, a oko trećine izvoza automobila završava u SAD-u. Japanski premijer Ishiba takođe je odgovorio, upozoravajući da će uticaj ovih tarifa na ekonomiju biti veoma velik i da već traži diplomatsko rešenje sa Amerikancima, sa ciljem smanjenja ili ukidanja carina na automobile. Inflatorni pritisci se takođe povećavaju, a bazna inflacija u Tokiju i okolini je porasla na 2,4%, što je više od očekivanja, zbog čega je verovatnoća ponovnog povećanja kamatne stope postala još veća.
Investitori u zlato su prošle nedelje imali više razloga za zadovoljstvo, jer je cena zlata u petak dostigla rekordnih 3.084 američkih dolara po unci. Zlato se tradicionalno smatra sigurnim utočištem u vremenima neizvesnosti, tako da ne čudi da je potražnja u porastu. Pojačavanje geopolitičkih tenzija, pretnja novog trgovinskog rata između SAD i ostatka sveta, kao i uporni inflatorni pritisci, unose nemir među investitore. Politička retorika Donalda Trampa u vezi sa novim carinama dodatno podstiče povlačenje investitora iz rizičnih ulaganja u defanzivne instrumente, kao što je zlato.
Autor članka
Rok Brezigar
Senior potflio menadžer
NLB Skladi, Tivolska cesta 48, 1000 Ljubljana